Rudolf Steiner – utemeljitelj antropozofije

Rudolf Steiner - utemeljitelj antropozofije

Austrijski filozof, ezoterik, odgajatelj, pisac te glavni utemeljitelj antropozofije. Rodio se u naselju Donji Kraljevac u Hrvatskoj, njegovo krsno ime je Rudolf Josip Lovro Steiner. 1862. godine s obitelji se preselio u Austriju, kada je imao nepune dvije godine. Rudolfa je poučavao njegov otac, te je kasnije krenuo u školu da postane inženjer na željeznici. Volio je najviše matematiku te je mladi Rudolf i kod kuće proučavao i učio trigonometriju, geometriju, integrale. Također je proučavao psihologiju i filozofiju. Studirao je prirodne znanosti i matematiku, a položio je doktorski rad iz filozofije.

Proučavao je djelovanje nematerijalnih sila na fizički svijet, te je antropozofiju htio odvojiti od magije, spiritizma i sličnih stvari. Htio ju je utemeljiti kao objektivnu znanost, te je svoja načela temeljio na jedinstvenom uvidu u narav i prirodu stvari. Želio je ponovo uspostaviti waldorfski odgoj, a njegoc cilj je bio produhovljavanje preko antropozofije. Osnovao je Antropozofsko društvo. Prva generalna skupština održana je 2. i 3. veljače 1913. godine, a ovo je dio njegovog govora po završetku predavanja:

Bog je odredio da svijet bude uronjen u materijalno, a zadatak je ljudskih duša i pitanje višeg stupnja samospoznaje nešto što čovjek mora sam spoznati u svojoj ljudskosti; to je pitanje antropozofije pomoću koje možemo uvidjeti što teozofija (kao znanost o božanskom) može značiti za čovječanstvo. To bi trebao biti osjećaj najveće skromnosti koje nagoni čovjeka da pripada antropozofskom pokretu, skromnosti koja mu govori: Ako želim brzo upoznati ljudsku dušu i odmah se približiti najvišem stupnju božanskog, poniznost će vrlo lako nestati iz mene, a na njezino će mjesto doći ponos;taština će se vrlo lako ustoličiti. Antropozofsko društvo bi također trebalo biti polazište na putu za više moralne sfere, iznad svega trebalo bi spriječiti sve ono što se tako lako uvuklo u teozofski pokret kao ponos, taština ambicija i želja da se na brzinu dospije do najveće mudrosti. Antropozofsko bi društvo trebalo sve ovo izbjeći jer je od samog početka već uzelo u obzir da je nagodba s iluzijom posao same ljudske duše. Trebalo bi se osjetiti da je Antropozofsko društvo proizišlo iz najdublje ljudske skromnosti. Jer, iz ove bi skromnosti trebala izvirati duboka ozbiljnost kao štovanje svete istine u koju će ona prodrijeti ako se uputimo u područje nadosjetilnog, duhovnog.

Rudolf Steiner umro je 1925. godine, o njemu se često govori kako je bio moralna i srdačna osoba. Napisao je oko četrdeset knjiga, stotine eseja, zabilježeno je oko 270 ciklusa njegovih predavanja. Njegov rad proučavao se i prihvaćao najviše u krugu Antropozofskog društva.